Slovačka evangelistička crkva
Sedište ove verske zajednice
nalazi se u Novom Sadu (sedište za SRJ), u Karadžićevoj ulici br. 2. Lider na nivou
SRJ je dr Andrej Beredi - episkop. Slovačka evangelistička crkva ima tri
seniorata (ogranka) i to: bački, banatski i sremski. Na teritoriji SRJ ima oko 55.000
članova odnosno oko 75 posto Slovaka su članovi ove verske zajednice.
Sedište zajednice na teritoriji
Beograda je u Boljevcima, Ulica maršala Tita br. 122. Zajednica ima tri objekta.
Pored objekta (sedišta) u Boljevcima poseduje i objekat u Dobanovcima, u
Ugrinovačkoj ulici, i objekat u Ašanji. Starešina zajednice za teritoriju
Beograda je Jovan Vinković - u Boljevcima. Na ovoj teritoriji živi oko 2450 članova
ove zajednice. Najviše ih je u Boljevcima oko 2.000, zatim u Dobanovcima oko
300 i u Ašanji oko 150. Jovan Vinković je završio Teološki fakultet u
Bratislavi. Koordinaciono telo slovačkih evangelističkih crkava nalazi se u Ženevi
- Švajcarska, a sve zajedno su uključene i u Svetski luteranski savez.
Sveštenici ove zajednice imaju
posebnu ode-ću i manji broj relikvija. Članovi ove zajednice nalaze se na našim
prostorima još od XVII veka. Dva njihova najstarija objekta (crkve) sazidana su
1776. godine, objekat u Pazovi, i 1755. godine, objekat u Bačkom Petrovcu.
Zajednica se finansira iz
dobrovoljnih priloga,ali svaki član plaća odre|enu sumu godišnje, takozvani
parohijal, od obrađivanja zemljišta koje je u posedu zajednice. Pored ovih
redovnih prihoda zajednica može da računa i na pomoć iz inostranstva (iz Ženeve),
ali samo kada su u pitanju značajniji projekti (izgradnja crkava i sl.). Članstvo
ove zajednice je jednonacionalno, odnosno čine ga isključivo Slovaci. U
poslednjih nekoliko godina ovu versku zajednicu posećivali su misionari iz Švedske,
Danske i Norveške.
Anglican Chaplaincy Of Sent Mary
In Belgrade
Aktivnost ove crkve prvi put je
zabeležena u Beogradu sredinom 2.000.godine. Crkvu predvodi sveštenik Philip
Warner (Filip Vorner) iz Velike Britanije. Sedište joj je u Višegradskoj ulici
br. 23 (prostorije Karitasa). Za sada se ne zna broj članova.
Počeci rada anglikanske crkve
vezuju se za 597. godinu, kada je Papa Grgur Veliki poslao Sv. Avgustina da
donese jevanđelje narodima Engleske. Sve do vremena Henrija VIII, Anglikanska
crkva je podržavala papu. Ljut na papu što nije hteo da mu dozvoli razvod braka
sa suprugom koja nije mogla da mu rodi sina, Henri VIII se odvojio od rimske
crkve i sebe proglasio poglavarom crkve na zemlji.
Za vreme vladavine Kraljice
Viktorije (1937-1901) zvanično je osnovana anglikanska verska zajednica. Ona se
deklariše kao svetska porodica svih crkava koje priznaju biskupa
kanterberijskog kao glavnog biskupa. Aktivnost anglikanaca prisutna je u gotovo
svim zemljama sveta. Cilj ove zajednice je da služi potrebama naroda u
Engleskoj. U tom smislu pokušava da ostvari dobre kontakte i sa pravoslavnom crkvom
i sa rimskom katoličkom crkvom. Istovremeno smatraju da je njihovo delovanje
pomoć u prevazilaženju razlika između ove dve crkve. Anglikanci ističu da
njihova crkva nije ni katolička, ni protestantska, ali da ima karakteristike
obe.
Нема коментара:
Постави коментар